Druga ekonomska škola Zagreb

U rano jutro stigli smo na suncem obasjanu Udbinu (da, kaže se na Udbinu, jer tako govori lokalno stanovništvo zbog činjenice da naselje leži na 839m nadmorske visine), u veličanstvenu Crkvu hrvatskih mučenika, gdje nas je dočekao upravitelj svetišta, vlč. Josip Šimatović. Nadahnuto i zanimljivo govorio nam je o gradnji same crkve, njezinoj simbolici i vrijednim umjetničkim djelima koja ju krase te je ukratko ispripovijedao i značajne događaje iz naše prošlosti. Govorio je o najvećim stradanjima hrvatskog naroda: od Krbavske bitke 1493. godine, koja se dogodila upravo na polju koje se prostire iza crkve (Udbina se nekad i sama zvala Krbava), o bleiburškoj tragediji te o stradanjima u Domovinsku ratu, napose Vukovaru. Upravo su ta tri krvava događaja naše povijesti prikazana na masivnom oltarnom reljefu crkve izrađenom od čuvenog bijelog bračkog kamena. Posebno nam je drago što su učenici tijekom izlaganja u crkvi imali priliku vidjeti originale i replike glagoljaških knjiga nastalih u krbavskom kraju. Uz crkvu se nalazi Park hrvatskih mučenika sa spomen-kamenjem iz svih mjesta gdje su tijekom povijesti stradavali Hrvati. Ova crkva i ovo mjesto posvećeni su svim znanim i neznanim hrvatskim mučenicima, od onih podignutih na čast oltara, poput bl. Alojzija Stepinca ili bl. Miroslava Bulešića do onih neznanih koji su svoje živote položili za domovinu.

Oduševljeni ljepotom svetišta, bogatom poviješću krbavskog kraja, pogledom na Krbavsko polje, ali i potreseni sudbinom tolikih hrvatskih mučenika, prepuni dojmova krenuli smo prema Ninu, najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu, kolijevci hrvatske države. Obišli smo Crkvu sv. Križa, prozvanu najmanjom katedralom na svijetu. Ona je najvredniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan od ninskih simbola. Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. U Ninu je pronađena Krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine, jedan od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina, dok se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Jednu smo kopiju također vidjeli i u crkvi na Udbini. Posjetili smo i crkvu sv. Anzelma, rimski hram te spomenik čuvenom biskupu Grguru Ninskom koji se posebno zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik. Vidjeli smo i čuveni brod Condura Croatica. Ti su brodovi plovili s krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Condura Croatica nalazi se također u Muzeju ninskih starina, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. Nakon razgledavanja ostali smo još neko vrijeme uživati u ljepoti tog bisera hrvatske kulture i povijesti, okupani toplim zrakama dalmatinskog sunca.

Potom smo posjetili Zadar. Tamo su nas čekali lokalni vodiči koji su nam pokazali najvažnije znamenitosti i na zanimljiv nas način upoznali s njegovom poviješću, ali i sadašnjošću. Za Zadar se kaže da je muzej na otvorenom. Krenuli smo od suvremenih atrakcija: Pozdrava suncu i Morskih orgulja i potom zastali na Forumu. Forum u Zadru utemeljio je prvi rimski car Gaj Julije Cezar Oktavijan, o čemu svjedoče natpisi u kamenu iz 3. stoljeća, kada je gradnja završena.  Forum je danas nezaobilazna šetnica i jedan od simbola grada. Ipak, najpoznatiji spomenik Zadra je Sv. Donat koji je već dugo izvan sakralne funkcije. Budući da ima izuzetne akustične karakteristike, desetljećima je dom glazbenih renesansnih festivala. Monumentalni srednjovjekovni spomenik sagrađen je u 9. stoljeću. Prvo je nosio ime Svetog Trojstva, a potom i ime biskupa Donata koji ju je dao sagraditi. Šetnju gradom završili smo kod katedrale sv. Stošije - monumentalne romaničke građevine, a ime nosi po srijemskoj mučenici.

Nakon razgledavanja, učenici su slobodno vrijeme iskoristili za ručak, sladoled, druženje i uživanje u ljepotama jesenskog dana u predivnom Zadru.

Radosni i umorni, ali, - kao i uvijek – iznova zadivljeni ljepotom i bogatom poviješću naše Domovine, u kasnim smo se večernjim satima vratili u Zagreb.

U rano jutro stigli smo na suncem obasjanu Udbinu (da, kaže se na Udbinu, jer tako govori lokalno stanovništvo zbog činjenice da naselje leži na 839m nadmorske visine), u veličanstvenu Crkvu hrvatskih mučenika, gdje nas je dočekao upravitelj svetišta, vlč. Josip Šimatović. Nadahnuto i zanimljivo govorio nam je o gradnji same crkve, njezinoj simbolici i vrijednim umjetničkim djelima koja ju krase te je ukratko ispripovijedao i značajne događaje iz naše prošlosti. Govorio je o najvećim stradanjima hrvatskog naroda: od Krbavske bitke 1493. godine, koja se dogodila upravo na polju koje se prostire iza crkve (Udbina se nekad i sama zvala Krbava), o bleiburškoj tragediji te o stradanjima u Domovinsku ratu, napose Vukovaru. Upravo su ta tri krvava događaja naše povijesti prikazana na masivnom oltarnom reljefu crkve izrađenom od čuvenog bijelog bračkog kamena. Posebno nam je drago što su učenici tijekom izlaganja u crkvi imali priliku vidjeti originale i replike glagoljaških knjiga nastalih u krbavskom kraju. Uz crkvu se nalazi Park hrvatskih mučenika sa spomen-kamenjem iz svih mjesta gdje su tijekom povijesti stradavali Hrvati. Ova crkva i ovo mjesto posvećeni su svim znanim i neznanim hrvatskim mučenicima, od onih podignutih na čast oltara, poput bl. Alojzija Stepinca ili bl. Miroslava Bulešića do onih neznanih koji su svoje živote položili za domovinu.

Oduševljeni ljepotom svetišta, bogatom poviješću krbavskog kraja, pogledom na Krbavsko polje, ali i potreseni sudbinom tolikih hrvatskih mučenika, prepuni dojmova krenuli smo prema Ninu, najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu, kolijevci hrvatske države. Obišli smo Crkvu sv. Križa, prozvanu najmanjom katedralom na svijetu. Ona je najvredniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan od ninskih simbola. Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. U Ninu je pronađena Krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine, jedan od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina, dok se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Jednu smo kopiju također vidjeli i u crkvi na Udbini. Posjetili smo i crkvu sv. Anzelma, rimski hram te spomenik čuvenom biskupu Grguru Ninskom koji se posebno zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik. Vidjeli smo i čuveni brod Condura Croatica. Ti su brodovi plovili s krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Condura Croatica nalazi se također u Muzeju ninskih starina, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. Nakon razgledavanja ostali smo još neko vrijeme uživati u ljepoti tog bisera hrvatske kulture i povijesti, okupani toplim zrakama dalmatinskog sunca.

Potom smo posjetili Zadar. Tamo su nas čekali lokalni vodiči koji su nam pokazali najvažnije znamenitosti i na zanimljiv nas način upoznali s njegovom poviješću, ali i sadašnjošću. Za Zadar se kaže da je muzej na otvorenom. Krenuli smo od suvremenih atrakcija: Pozdrava suncu i Morskih orgulja i potom zastali na Forumu. Forum u Zadru utemeljio je prvi rimski car Gaj Julije Cezar Oktavijan, o čemu svjedoče natpisi u kamenu iz 3. stoljeća, kada je gradnja završena.  Forum je danas nezaobilazna šetnica i jedan od simbola grada. Ipak, najpoznatiji spomenik Zadra je Sv. Donat koji je već dugo izvan sakralne funkcije. Budući da ima izuzetne akustične karakteristike, desetljećima je dom glazbenih renesansnih festivala. Monumentalni srednjovjekovni spomenik sagrađen je u 9. stoljeću. Prvo je nosio ime Svetog Trojstva, a potom i ime biskupa Donata koji ju je dao sagraditi. Šetnju gradom završili smo kod katedrale sv. Stošije - monumentalne romaničke građevine, a ime nosi po srijemskoj mučenici.

Nakon razgledavanja, učenici su slobodno vrijeme iskoristili za ručak, sladoled, druženje i uživanje u ljepotama jesenskog dana u predivnom Zadru.

Radosni i umorni, ali, - kao i uvijek – iznova zadivljeni ljepotom i bogatom poviješću naše Domovine, u kasnim smo se večernjim satima vratili u Zagreb.

U rano jutro stigli smo na suncem obasjanu Udbinu (da, kaže se na Udbinu, jer tako govori lokalno stanovništvo zbog činjenice da naselje leži na 839m nadmorske visine), u veličanstvenu Crkvu hrvatskih mučenika, gdje nas je dočekao upravitelj svetišta, vlč. Josip Šimatović. Nadahnuto i zanimljivo govorio nam je o gradnji same crkve, njezinoj simbolici i vrijednim umjetničkim djelima koja ju krase te je ukratko ispripovijedao i značajne događaje iz naše prošlosti. Govorio je o najvećim stradanjima hrvatskog naroda: od Krbavske bitke 1493. godine, koja se dogodila upravo na polju koje se prostire iza crkve (Udbina se nekad i sama zvala Krbava), o bleiburškoj tragediji te o stradanjima u Domovinsku ratu, napose Vukovaru. Upravo su ta tri krvava događaja naše povijesti prikazana na masivnom oltarnom reljefu crkve izrađenom od čuvenog bijelog bračkog kamena. Posebno nam je drago što su učenici tijekom izlaganja u crkvi imali priliku vidjeti originale i replike glagoljaških knjiga nastalih u krbavskom kraju. Uz crkvu se nalazi Park hrvatskih mučenika sa spomen-kamenjem iz svih mjesta gdje su tijekom povijesti stradavali Hrvati. Ova crkva i ovo mjesto posvećeni su svim znanim i neznanim hrvatskim mučenicima, od onih podignutih na čast oltara, poput bl. Alojzija Stepinca ili bl. Miroslava Bulešića do onih neznanih koji su svoje živote položili za domovinu.

Oduševljeni ljepotom svetišta, bogatom poviješću krbavskog kraja, pogledom na Krbavsko polje, ali i potreseni sudbinom tolikih hrvatskih mučenika, prepuni dojmova krenuli smo prema Ninu, najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu, kolijevci hrvatske države. Obišli smo Crkvu sv. Križa, prozvanu najmanjom katedralom na svijetu. Ona je najvredniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan od ninskih simbola. Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. U Ninu je pronađena Krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine, jedan od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina, dok se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Jednu smo kopiju također vidjeli i u crkvi na Udbini. Posjetili smo i crkvu sv. Anzelma, rimski hram te spomenik čuvenom biskupu Grguru Ninskom koji se posebno zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik. Vidjeli smo i čuveni brod Condura Croatica. Ti su brodovi plovili s krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Condura Croatica nalazi se također u Muzeju ninskih starina, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. Nakon razgledavanja ostali smo još neko vrijeme uživati u ljepoti tog bisera hrvatske kulture i povijesti, okupani toplim zrakama dalmatinskog sunca.

Potom smo posjetili Zadar. Tamo su nas čekali lokalni vodiči koji su nam pokazali najvažnije znamenitosti i na zanimljiv nas način upoznali s njegovom poviješću, ali i sadašnjošću. Za Zadar se kaže da je muzej na otvorenom. Krenuli smo od suvremenih atrakcija: Pozdrava suncu i Morskih orgulja i potom zastali na Forumu. Forum u Zadru utemeljio je prvi rimski car Gaj Julije Cezar Oktavijan, o čemu svjedoče natpisi u kamenu iz 3. stoljeća, kada je gradnja završena.  Forum je danas nezaobilazna šetnica i jedan od simbola grada. Ipak, najpoznatiji spomenik Zadra je Sv. Donat koji je već dugo izvan sakralne funkcije. Budući da ima izuzetne akustične karakteristike, desetljećima je dom glazbenih renesansnih festivala. Monumentalni srednjovjekovni spomenik sagrađen je u 9. stoljeću. Prvo je nosio ime Svetog Trojstva, a potom i ime biskupa Donata koji ju je dao sagraditi. Šetnju gradom završili smo kod katedrale sv. Stošije - monumentalne romaničke građevine, a ime nosi po srijemskoj mučenici.

Nakon razgledavanja, učenici su slobodno vrijeme iskoristili za ručak, sladoled, druženje i uživanje u ljepotama jesenskog dana u predivnom Zadru.

Radosni i umorni, ali, - kao i uvijek – iznova zadivljeni ljepotom i bogatom poviješću naše Domovine, u kasnim smo se večernjim satima vratili u Zagreb.